U VRANJU OTVOREN 9. SAJAM PČELARSTVA "OTVORENI BALKAN": Pčela ne zna za granice, pčelarima hvala što ne odustaju i kad je teško (FOTO)
Dodajte Kurir u vaš Google izborDeveti pčelarski sajam jugoistočnog Balkana ,,Otvoreni Balkan“, u subotu je otvoren u Sportskoj hali u Vranju.
Okupio je veliki broj učesnika i posetilaca iz Severne Makedonije, Albanije, Grčke, Bugarske, Turske, Crne Gore, ali i iz svih krajeva Srbije. Sajam je otvorio ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u tehničkom mandatu, Dragan Glamočić. On je istakao da je Deveti pčelarski sajam jugoistočnog Balkana važan zato što na jednom mestu povezuje praksu, nauku i tržište.
“Ovde pčelari mogu da vide novu opremu, čuju stručnjaka, uporede iskustva sa kolegama i pronađu kupca. Ovde se susreću pčelari iz različitih zemalja, ali sa istim problemima i istom željom da sačuvaju svoje pčele i žive od svog rada. Pčela ne deli svet prema državnim granicama, ona traži zdravu pašu, vodu i prostor bez otrova. Zato ni znanje o njenoj zaštiti ne treba da se zaustavlja na granicama. Hvala organizatorima što su stvorili mesto za razgovor i saradnju. A vama plečarima hvala što ostajete uz košnice i onda kada godina nije dobra, kada meda nema dovoljno i kada je lakše odustati nego početi iz početka“, rekao je ministar. Gradonačelnik Vranja dr Slobodan Milenković istakao je da sajam pčelarstva predstavlja priliku da se na jednom mestu susretnu znanje, iskustvo i kvalitetni proizvodi, ali i da se kroz međusobnu saradnju otvore nove mogućnosti za unapređenje pčelarstva. ,,I ove godine, sajam ima međunarodni karakter, sa kompleksnim prodajnim, izložbenim, obrazovnim, promotivnim, privrednim i turističkim sadržajem. Posebno mi je drago što će ovogodišnji sajam okupiti veliki broj učesnika i posetilaca iz Severne Makedonije, Albanije, Grčke, Bugarske, Turske, Crne Gore, ali i iz svih krajeva Srbije“, rekao je gradonačelnik. Na otvaranju sajma prisutne je pozdravio i predsednik Saveza pčelarske organizacije Srbije dr Rodoljub Živadinović.
Veliki broj posetilaca I veliko interesovanje
Na sajmu je Mile Maslić iz Republike Srpske, selo Crkvine kod Šamca.
“Naša proizvodnja je u Republici Srpskoj, Bosni i Hercegovini. Imamo tri trgovine u Novom Sadu, Beogradu I Loznici. Ovde izlažemo satne osnove, voštane satne osnove koje služe za početak građenja saća u pčelarstvu. Znači pčela na to gradi saće koje kasnije puni hranom nektarom, ili polenom. Ovo je promocija naše firme I sklapanje budućih partnerstava za ostvarivanje boljih poslovnih odnosa”.
Među pčelarima je i Goran Stojiljković iz planinskog sela Drenovac kod Vranja.
On je objasnio kako prepoznati pravi med.
“Znači puno ovaj sajam za upoznavanje sa proizvodima, promociju zdravog meda, pravog meda”, ističe Goran. Kaže da je pravi med isključivo kod pčelara.
“Ko proba jednom oseti šta je pravi med I to je to. Oseti se kad nije pravi med nema one ljutine, pravi med kristališe. I mora biti lopte kad se okrene tegla sa medom da ostane gore”, navodi Goran I otkriva za Kurir još jedan nain prepoznavanja pravog meda.
“U običan plitak tanjirić sipate malo vode, stavite malo meda I kad se ovako malo zanjiše tanjir, tačno se poznaje saće sa crtama”.
Tegla meda prodaje se po ceni od 1.200 do 1.500 zavisi od vrste meda.
“Bagrem, livada 1200, šumski 1500 najkvalitetniji I zdraviji”, ističe Goran.
Biljana Radosavljević iz Dobrinja kod Petrovca na Mlavi.
“Ponudili smo livadski bagremov lipov med imamo razne mešavine na bazi meda I lekovitog bilja za pluća, imate sa pergom matičnim mlečom za imunitet I razne druge mešavine propolis mast, kapi”, navodi Biljana.
Lipov med je 1.300 dinara, livadski 1200, a bagrem je 1500 dinara.
“Najsadržajniji preparat za imunitet je sa pergom, znači perga, matična mleč polen I propolis u medu ona je 1.500 dinara to je pola kilograma pakovanje. I onda imate mleč, polen, propolis s medom ona je 1.200 imate od 1.000 I od 900 dinara gde nema mleč.
Najsadržajnija je perga u medu , kaže za Kurir Biljana.